Velebitska 6
23000 Zadar
Hrvatska
Tel: +385 23 309066
Tel: +385 23 309065
Fax: +385 23 778817
info@poliklinika-mester.hr

Osteoporoza

Digg This
Reddit This
Stumble Now!
Buzz This
Vote on DZone
Share on Facebook
Bookmark this on Delicious
Kick It on DotNetKicks.com
Shout it
Share on LinkedIn
Bookmark this on Technorati
Post on Twitter
Google Buzz (aka. Google Reader)

Danas, na početku 21. stoljeća, u većini zemalja širom svijeta, suvremena medicinska znanost suočava se s nizom novih izazova. Nakon pobjede nad brojnim zaraznim bolestima, kronične i maligne bolesti te poremećaji metabolizma postali su vodeći zdravstveni problem. Stanovništvo razvijenih zemalja živi duže i postaje starije. Češće pobolijeva od bolesti povezanih sa starijom životnom dobi: bolesti srca i krvnih žila, tumora, dijabetesa, artroza, osteoporoze i slično.

Osteoporoza već danas ima u svijetu epidemijske razmjere, ali je teško točno odrediti opseg tog problema. Naime, gubitak koštane mase započinje čak dvadesetak godina prije pojave prvih kliničkih simptoma. Procjenjuje se da osteoporoza zahvaća oko 8-10% svjetske populacije. Statistika neumoljivo upozorava da su gotovo svaka treća žena i svaki osmi muškarac tijekom života izloženi riziku od nastanka najteže komplikacije osteoporoze, osteoporotičnog prijeloma. Nakon takvog događaja čak se manje od 1/3 bolesnika vraća ranijim aktivnostima, dok 15-20% bolesnika nakon prijeloma vrata bedrene kosti (koji se smatra jednim od najtežih prijeloma) umire već tijekom prve godine, bez obzira na kvalitetu pružene zdravstvene zaštite.
Danas je prosječno trajanje života duže, a starija populacija brojnija nego prije, pa se tijekom prvih 25 godina trećeg tisućljeća očekuje gotovo dvostruki porast broja oboljelih od osteoporoze. Zbog toga se osteoporoza s razlogom naziva “tiha epidemija” 21. stoljeća te predstavlja svjetski javnozdravstveni i socijalnoekonomski problem.

Bolest krhkih kostiju

Opće je poznata činjenica da je osteoporoza bolest gubitka koštane mase i jedna od najčešćih metaboličkih bolesti razvijenog svijeta. Karakterizira je smanjenje mineralne gustoće skeleta, što za posljedicu ima krhke kosti, sklone prijelomima.

Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije osteoporoza je difinirana smanjenjem mineralne gustoće kosti (BMD – “bone mineral density”).
Izmjerena mineralna gustoća kosti uspoređuje se s referentnim vrijednostima mlade odrasle populacije (T–vrijednost). Mineralna gustoća kosti može se uspoređivati i s referentnim vrijednostima iste dobne skupine (Z-vrijednost).
Nalaz se iskazuje kao veličina prosječnog odstupanja od referentnih vrijednosti ( SD – standardna devijacija).

NORMALAN NALAZ T-vrijednost do -1.0 SD ispod normale
OSTEOPENIJA T-vrijednost između -1.0 SD i -2.5 SD
OSTEOPOROZA T-vrijednost -2.5 SD i više ispod normale
TEŠKA OSTEOPOROZA T-vrijednost -2.5 SD i više ispod normale uz
prijelome

Kost je vrlo dinamičan sustav i u stalnoj je pregradnji, čime je omogućeno neprestano stvaranje novog koštanog tkiva. Bez obzira na životnu dob, najstarija kost u našem tijelu ima samo 10 godina!
Zašto se kost pregrađuje? Jer bi u protivnom nastao “zamor materijala”, kost bi izgubila svoju kvalitetu i postala bi podložnija prijelomima. Pregradnja kosti sastoji se od nekoliko faza. Prva faza je resorpcija stare, oštećene ili mrtve kosti pomoću specifičnih stanica – osteoklasta. Iza toga slijedi više ili manje uspješna zamjena novom kosti posredstvom stanica koje izgrađuju kost – osteoblasta. Slikovito, smanjenje koštane mase posljedica je nedovoljnog djelovanja osteoblasta, tj. njihove nesposobnosti da popune šupljine koje stvaraju osteoklasti. U normalnim uvjetima steoblasti i osteoklasti u međusobnoj su ravnoteži. Smanjivanjem broja osteoblasta i povećanjem aktivnosti osteoklasta ta se ravnoteža remeti, pa dolazi do smanjenja koštane mase.

Osteoporoza – bolest žena?

Nekada se osteoporoza opisivala kao popratna pojava menopauze, pa se čak i u liječničkim krugovima smatrala bolešću žena. To je točno kada je riječ o primarnoj osteoporozi, odnosno o gubitku koštane mase koji se razvio kao posljedica manjka spolnih hormona – estrogena.


Gubitak koštane mase započinje i kod muškaraca i kod žena već u 4. desetljeću života. Za razliku od muškaraca, žene gube koštanu masu puno brže u ranoj postmenopauzi (prvih 5-10 godina nakon prestanka redovite mjesečnice) zbog niske razine estrogena. Koštana masa se zbog gubitka estrogena godišnje smanjuje za 1-2%. Kako žene žive duže, upravo je kod njih gubitak koštane mase naglašeniji. Žene tijekom faze rasta i razvoja postižu manju ukupnu koštanu masu od muškaraca, zbog čega imaju i sitniji kostur. Uz to brže gube koštanu masu, a njezin deficit u postmenopauzi iznosi čak do 50%.
Spori i postepeni gubitak spolnih hormona razlog je dosta dobro očuvane kosti muškaraca iste dobi. To je osnovni razlog veće učestalosti prijeloma kod žena (2-3 puta). S obzirom na sve dulje trajanje života, očekuje se i povećanje broja prijeloma kod muškaraca. Neka istraživanja upućuju na to da su prehrana s nedovoljno kalcija, slaba mišićna masa i niska tjelesna težina rizični čimbenici za manju koštanu gustoću i kod muškaraca.
Nedostatak spolnih hormona i starija dob nisu jedini uzroci gubitka koštane mase. Postoje brojna stanja i bolesti koja uzrokuju gubitak koštane mase, pa je stupanj osteoporoze posljedica međusobnog djelovanja svih prisutnih čimbenika. Najčešće su to: dugotrajna primjena lijekova kao što su kortikosteroidi, antiepileptici, antikoagulansi (heparin), bolest štitnjače (tireotoksikoza), anoreksija nervosa, bubrežne i gastrointestinalne bolesti (malapsorpcija), alkoholizam, dugotrajna imobilizacija, hiperkalcijurija, bolesti vezivnog tkiva, neki tipovi malignih bolesti, itd.


Smatra se da pušenje i pretjerani unos alkohola također negativno utječu na gustoću kosti. Pušenje kod žena ubrzava metabolizam estrogena, a kod muškaraca remeti funkciju testosterona te pridonosi smanjenju koštane mase. Pojačan ili prekomjeran unos alkohola utječe na pregradnju kosti jer sprječava umnažanje osteoblasta.

Znaci upozorenja!
Osteoporoza je tiha, podmukla bolest, koja ne boli. Za većinu ljudi prvi je znak da nešto nije u redu s njihovim kostima pojava prijeloma, najčešće podlaktice ili bedrene kosti, nakon neznatnog udarca ili pada. Kod nekih ljudi smanjenje tjelesne visine ili pojava grbavih leđa, gotovo su siguran znak osteoporoze. Naime, zbog osteoporotičnih promjena, kralješci se sliježu, gube na visini, zakrivljuje se prsni dio kralježnice i stvara grba.
Prepoznatljivi simptomi osteoporoze su bolovi u kralježnici i leđima, smanjenje tjelesne visine bolesnika, stvaranje grbe na leđima te česti prijelomi kostiju.

Prevencija prije svega

Neki stručnjaci osteoporozu opisuju kao bolest s početkom u mladosti, a posljedicama u starijoj životnoj dobi. Na nastanak i razvoj osteoporoze utječu mnogi čimbenici od kojih vodeću ulogu ima nasljeđe u kombinaciji s utjecajima iz okoline (prehrana i fizička aktivnost). Zbog toga je potrebno omogućiti primjeren razvoj skeleta u fazi rasta, što će umanjiti posljedice gubitka koštanog tkiva kod osoba starije životne dobi.
S razlogom. 90% koštanog rasta ostvaruje se između 10. i 20. godine života, a maksimum koštane mase postiže se oko 30. godine života. Učestalost osteoporoze znatno je veća u razvijenim zemljama, što se može protumačiti načinom života i nedostatkom fizičke aktivnosti. Današnji način života već u mladosti stvara predispoziciju za nastanak osteoporoze, jer ne osigurava stvaranje dovoljne ukupne koštane mase. Ako mlade ljude poučimo kako da izgrade svoje kosti što bolje mogu uz pomoć pravilne prehrane i fizičke aktivnosti, mnogi slučajevi osteoporoze bit će sprječeni. Povećanje mišićne snage važan je stimulator za izgradnju kosti, povećava se također i mišićna potpora, a samim time se smanjuje rizik od prijeloma. Vježbanjem se poboljšava i kordinacija pokreta, a time se smanjuje mogućnost pada. Rekreativni sportovi (pješačenje, plivanje, vožnja biciklom, boćanje, streličarstvo, minigolf), svakodnevno vježbanje ili ples dovode do bolje kvalitete kosti, odnosno optimalne gustoće kostiju.


Zdravlje kostiju također ovisi i o stanju ukupne prehrane. Kalcij, vitamin D, bjelančevine te energestki sastav hrane imaju odlučujuće značenje za očuvanje zdravlja kostiju. Fosfor, određeni elementi u tragovima (mangan, bakar, cink) i vitamini (C i K) također su važni za zdravlje kostiju, iako njihova uloga još nije posve razjašnjena.

Kalcij – neizostavan dodatak liječenju osteoporoze

U liječenju osteoporoze, osnovni je cilj zaustaviti gubitak koštane mase i sprječiti nastanak prijeloma. Uz različite lijekove (estrogeni, bisfosfonati, selektivni modulatori estrogenskih receptora, kalcitonin, parathormon) koji su danas na raspolaganju za liječenje osteoporoze, odlučujuću ulogu ima prehrana, osobito vitamin D i kalcij. Dokazano je da nadoknada kalcija smanjuje gubitak koštane mase i broj prijeloma kostiju kod starijih osoba. Dodatak vitamina D njihovoj prehrani, također smanjuje broj osteoporotičnih prijeloma.


Njemačka studija (Minne i suradnici) pokazala je da vitamin D i kalcij smanjuju učestalost padova kod starijih žena, smanjuju nesigurnost hoda i normaliziraju krvni tlak.
Odgovarajuća prehrana bogata kalcijem (mlijeko, mliječni prozvodi, sitna morska riba s kostima, zeleno lisnato povrće) ili korištenje posebnih proizvoda, dodataka prehrani, osigurati će potrebne količine kalcija. Lijekovi za povećanje koštane mase ne mogu postići puni terapijski učinak u osoba s nedostatnim unosom kalcija, zbog čega je kalcij obavezan dodatak bilo kojem liječenju osteoporoze.

Smjernice za liječenje osteoporoze
(1. hrvatski kongres o osteoporozi)

1. optimalan unos kalcija
2. hormonsko nadomjesno liječenje
3. bisfosfonati
4. kalcitonin
5. vitamin D
6. selektivni modulatori estrogenskih receptora (SERM)
7. tjelesna aktivnost

8 – 10% stanovništva svijeta boluje od osteoporoze
30% žena nakon menopauze boluje od osteoporoze
40-50% žena u menopauzi doživjet će osteoporotski prijelom
12-20% pacijenata umire tijekom prve godine nakon prijeloma kuka

izvor:Dietpharm.hr