Mnogi problemi koji utječu na kralježnicu su rezultat degenerativnih promjena na hrskavici, kostima i tkivu. Važno je naglasiti da se ove promjene često pojavljuju kao dio prirodnog procesa starenja koji utječe na sve nas. U većini slučajeva ne javljaju se nikakvi simptomi ili tek povremeni blaži bolovi i ukočenost. Nažalost, kod nekih ljudi simptomi su jako izraženi.

Jedna od prvih promjena koje utječe na intervertebralne diskove je postepeno propadanje materijala koji čini centralni nukleus, zbog čega disk postane mekaniji i „klimaviji“, poput malo ispuhane gume. Abnormalni pomaci između kralješaka mogu dovesti do osjećaja „ranjivosti“ u leđima. Osoba koja ima ovaj problem, prilikom saginjanja unaprijed, osjetit će naglu oštru bol. To zovemo nestabilnost kralježnice, što čini osnovu za kirurški zahvat kojem je cilj povratiti stabilnost kralježnice.

Baš kao što bi vožnja na ispuhanoj gumi postepeno dovela do oštećenja same gume, abnormalni pomaci koji su rezultat omekšalog diska, u ranoj fazi degenerativnih promjena mogu uzrokovati oštećenja diska i malih zglobova kralježaka.

Stijenka diska oslabi, što dovodi do protruzije diska – ispupčenja jezgre diska u spinalni kanal. Dodatni pritisak na fasetne zglobove dovede zatim do artrističnih promjena i na samome disku. Ove promjene mogu postepeno postati vrlo bolne, a povećani zglobovi mogu smanjiti prostor predviđen za živce u spinalnom kanalu.
Napredovanjem degenerativnih procesa na zglobovima, stijenka diska će postepeno propadati, postajati sve tanja. Opterećenje diska postaje neravnomjerno, što na mjestima uzrokuje bol i nelagodu. Sposobnost amortizacije diska je stoga smanjena. Otvori za živce koji prolaze iz kralježnice prema van, neuralni foramen, postaju uži, što dovodi do kompresije korjena živaca.
Kako disk propada, ima sve veću tendenciju opterećenja fasetnih zglobova, što u konačnici dovodi do pogoršanja artrističnih promjena zglobova. Zglobovi mogu erodirati, uzrokujući „proklizavanje“ jednog kralješka pod drugim, dodatno time stišćući prostor predviđen za spinalna živčana vlakna. Ovaj niz degenerativnih promjena može prouzrokovati različite kliničke slike kod pacijenta.

  • Protruzija diska

Tijekom rane faze habanja intervertebralnih diskova dolazi do slabljenja stijenke diska- annulusa. Vanjski rubovi diska trpe najveći pritisak, što može dovesti do popuštanja stijenke diska. Često, u tim okolnostima, dok osoba vrši radnju saginjanja, zbog velikog pritiska na jedno mjesto na disku, stvara se izbočenje na kojem dolazi do pucanja opne, pri čemu sadržaj diska bude istisnut u spinalni kanal, uzrokujući protruziju diska. Tako ispupčenje diska počinje pritiskati korjena živca, što dovodi do bolova koji se šire u nogu. Kompresija živca također može uzrokovati pomanjkanje osjeta ili slabost u nozi, odnosno ruci (ovisno o mjestu prolapsa na kralježnici), te trnce.

Postoji nekoliko načina na koje degenerativne promjene mogu uzrokovati bol u leđima koja se širi u nogu ili ruku:

  • Diskogena bol i kidanje anulusa diska

Diskogena bol dolazi iz samog diska. Područje visokog pritiska unutar diska može uzrokovati nelagodu, posebno prilikom dužeg perioda stajanja ili sjedenja. Disk je također osjetljiv na udarce do kojih dolazi prilikom hodanja. Upalni procesi nakupljaju se u disku, prilikom čega može doći do curenja sadržaja diska kroz poderotinu na ovojnici diska (annular tears), uzrokujući pritom bol. Poderotine anulusa su vidljive na MRI prikazu, te su vrlo često asimptomatične. Ipak, u medicinskoj praksi pokazalo se da često dolazi do stvaranja novih osjetljivih  živčanih vlakana u ozlijeđenom dijelu anulusa, što također može uzrokovati bol.
  • Nestabilnost kralježnice

Nestabilnost kralježnice do koje dolazi zbog omekšavanja diska može biti uzrokom iznenadne boli koja traje u fazama po nekoliko dana, tjedana ili čak i duže. Simptom se može osjetiti kao pretjeranja osjetljivost u kralježnici prilikom nekih pokreta, što naravno dovodi do funkcionalnih ograničenja, te postupnog ukočenja kralježnice.
  • Bolest fasetnih zglobova

Kao i kod svake druge artristične promjene na zglobovima, tako i artroze fasetnih zglobova dovode do boli. Ova stanja se često liječe primjenom injekcija protuupalnih steroida u zglob ili radiofrekventnom denervacijom bolnih zglobova. Zglobovi pogođeni artritisom mogu se povećati, što kod drugih zglobova u tijelu uglavnom ne predstavlja veći problem (osim estetskog). No, povećani zglobovi u kralježnici počinju zauzimati prostor predviđen za spinalne živce. Takvo stanje zovemo spinalnom stenozom.
  • Spinalna stenoza

Ovo stanje je dakle opisano kao kritično sužavanje prostora unutar kanala u kojemu se nalaze leđna moždina i živčana vlakna, cijelom dužinom kralježnice. Taj kanal nazivamo spinalni kanal, a sužavanje do kojeg dolazi obično je posljedica kombinacije ispupčenja interveretebralnog diska u spinalni kanal s prednje strane i povećanja fasetnih zglobova koji stišću kanal sa bočne i stražnje strane. Dodatno, ligamenti koji se nalaze unutar spinalnog kanala se stanjuju i deformiraju, posebno dok pacijent stoji uspravno te time još pogoršavaju ovaj zdravstveni problem.

 

U nekim slučajevima, osoba ima urođenu konstituciju užeg spinalnog kanala, tako da se problem stenoze spinalnog kanala pojavljuje čak i kod mnogo manjih gore opisanih degenerativnih promjena. Ipak, u većini slučajeva, spinalna stenoza se dijagnosticira tek u napredovaloj fazi. Kako se starenjem stanje pogoršava, spinalna stenoza je češća kod osoba starije životne dobi.

 

Najćešći oblik sužavanja, stenoza centralnog kanala, utječe na cijeli spinalni kanal, pritišćući pritom sve živce na pogođenom nivou kralježnice. Ovo često uzrokuje difuznu bol u leđima, koja se širi u mišiće stražnjice. Hodanje ili stajanje tipično uzrokuje osjet bolne težine i umora u nogama, koji zajedno sa boli u leđima postaje nepodnošljiva, te osoba mora sjesti.
Koristan indikator za procjenu težine stanja spinalne stenoze je udaljenost koju pacijent može prehodati. Sjedenje često dovodi do momentalnog olakšanja zato što se u ovoj poziciji kralježnica savija prema naprijed, istežući pritom ligamente koji u uspravnom položaju pritišću kanal ispupčenjima. Nadalje, bolovi i grčevi u nogama tijekom noćnog odmora, također su česti simptomi, posebno prilikom spavanja na leđima na ravnoj podlozi. Jastuk pod koljenima može pomoći, no najćešće se takav pacijent prilikom spavanja može zateći “sklupčan”, okrenut na bok.

 

Ponekad će sužavanje biti ograničeno na vanjske rubove spinalnog kanala, koji se zovu laterlalni recesusi, ili na živčane otvore između kralješaka, koje zovemo neuralni forameni. U tom slučaju, najćešće su pogođeni specifični korjeni živca, koji uzrokuju bol i trnce u nozi ili ruci.
  • Pars defekt i Spondylolisthesis

Ova dva stanja su povezani i vrlo česti (jedan od 20 pacijenata). Na sreću, ovo stanje uzrokuje tek povremenu srednje jaku bol u leđima, te većina osoba nije niti svjesna da poremećaj postoji. Često se dijagnosticira slučajno, prilikom rendgenskog snimanja trbušne šupljine.
Struka smatra da se ovo kliničko stanje razvija u djetinstvu, kao trauma odnosno fraktura koja utječe na vezu između stražnjeg dijela kralješka i glavnog dijela strukture kralješka. Ovo područje se zove pars intra-articularis, dok se fraktura koja vrlo često ne zacijeli pravilno, zove pars defekt. Ponekad je prisutan s obje strane kralješka, a ponekad uzrokuje bol, najćešće prilikom iznenadnog udarca ili pomaka kralježnice. Simptomi su često povezani s kretanjem, te su problemi mogući u bilokojoj dobi – od dobi adolescenata do starije životne dobi.

 

Odvajanje stražnjeg dijela kralješka znači da sam kralježak nije pravilno povezan. Dolazi do stvaranja većeg pritiska na disk, što postepeno dovodi do degenerativnih promjena na disku. Kralježak se može pomaknuti. Ovo stanje nazivamo Spondylolisthesis. Osim što ovo stanje izaziva bol, pomicanje kralješka može „povući“ korjen živca, što dovodi do boli u nogama.

Related Images:

facebook